“Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastavaju zapadni i unutarnji dio Balkana.

U Hrvatskoj i BiH: Ardijejci, Daorsi, Delmati, Liburni, Japodi, Histri; u Crnoj Gori: Dokleati; u Albaniji: Taulanti, Enhelejci, Labeati i dr.; u unutrašnjosti Balkana: Autarijati, Dardanci, Mezeji, Breuci, Kolapijani i dr.

Dopiru i do talijanske strane Jadrana: Peligni, Daunijci, Japigi i dr.

Jedinstven naziv rabi se od antičkoga doba, iako obuhvaća različit, ali jezično srodan indoeuropski etnički supstrat, također pod različitim kulturnim, poslije i asimilacijskim utjecajima, osobito keltskim, grčkim te rimskim.

Stari grčki pisci (od VI. st. pr. Kr.) isprva govore o Ilirima kao stanovnicima uz Jonsko i južno Jadransko more. Poslije u sklop ilirskih plemena uvrštavaju žitelje područja uz istočnojadransku obalu do sjevera te do rijeka Dunava i Morave u unutrašnjosti.

Razjedinjena ilirska plemena vode lokalne ratove s grčkim naseljenicima još od VII. st. pr. Kr.

Tada se javlja i prva ilirska država pod vodstvom Enhelejaca (legendarni dolazak Kadma i Harmonije iz grčke Tebe). Poslije se država širi od srednjodalmatinskih otoka do Epira te u unutrašnjosti do Dardanije i Makedonije.

Ardijejska država pod Teutom prostire se od Neretve do Epira; nepovoljan ishod rata s Rimljanima (228. pr. Kr.) zbog gusarenja. Djelomična pacifikacija područja nastupa nakon rata i rimske okupacije 168. pr. Kr.

U kasnijim ustancima, koje Rimljani surovo ugušuju, ističu se Japodi i Delmati te Breuci (Batonov ustanak, 6–9. g.), a ilirsko se područje uključuje u rimski upravni sustav.

Mnogi Iliri stječu rimska građanska prava, a pojedinci obnašaju i najviše državne funkcije: istaknuti rimski carevi ilirskoga roda jesu Aurelijan, Prob, Dioklecijan i Konstantin. Arheološki ostaci karakterističnih gradina, utvrđenih naselja na humcima, te grobnih humaka (tumuli) na cijelom ilirskom prostoru; razvijena kamena plastika, situlska (figuralna) umjetnost, ostaci oružja, novca i nakita od bronce i jantara; slabo sačuvani jezični spomenici (pretežno imena). Iliri znatno sudjeluju u etnogenezi današnjih Albanaca, ali i doseljenih južnoslavenskih naroda.” (izvor teksta: HR Wikipedija)

…Ilirska plemena; iako su većim dijelom antičke i ranosrednjovjekovne povijesti bila razjedinjena, bez pravih vođa, u stalnim međusobnim sukobima; činjenica je da su ostavila duboki trag na ovim našim jugoistočnim europskim prostorima.

Stari Grci smatrali su ih barbarima, prljavima, neciviliziranima i na daleko nižem stupnju od njih samih, kao i cjelokupnog tadašnjeg helenskog svijeta. Riječ barbar, koja se danas često koristi (iako većina ljudi koji ju koristi, ne zna što ona zapravo znači), starogrčkog je podrijetla, a smatra se da je nastala kad su stari Grci, pretežno pisci i putnici koji su posjećivali ilirske krajeve i tadašnja plemena, a kako nisu razumjeli jezik kojim su Iliri govorili, smatrali kako Iliri u svojim međusobnim razgovorima često izgovaraju riječi koje zvuče kao riječ bar. Te su tako, naši stari Grci sva necivilizirana plemena na nižem stupnju razvoja u odnosu na njih,a koja su živjela u zemljama sjeverno od Grčke (Balkan, Kavkaz, Skandinavija, Germanija, itd.) zvali barbarima (kao spoj dviju riječ bar; bar-bar; imitacija jezika sjevernih plemena, napose Ilira).

Iliri, iako su bili visoki i snažni ratnici, upravo zbog te neorganiziranosti (koja je danas boljka naroda jugoistočne Europe, posebno nas Hrvata; ) često su gubili u sukobima s drugim plemenima, a posebno protiv jakih i organiziranih vojski poput Grčke i Rima. Ustanak ilirskog vojskovođe Batona protiv rimskog ugnjetavanja, zadnji je zabilježen i detaljno opisan, iako je nakon dugog otpora bio krvavo ugušen.

Za kraj ovog kratkog siže-a, spomenuti ću jednu zanimljivost o jednom ilirskom plemenu, koju je u svojem putopisu iznio grčki pisac Strabon:

“Prema Strabonu, istočna plemena poznata kao Dardanci, zemunice su gradili ispod gnojnica (jer trulež gnoja stvara toplinu), navodeći usput da su se Dardanci prali svega dvaput u životu, na rođenju i prilikom vjenčanja.”

Više informacija o ilirskim plemenima saznajte na stranicama HR Wikipedije na https://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri

Oglasi