…Još od najranijih vremena, čovjek je stremio prema nebu, kako metafizički i duhovno, tako još više i materijalno, odnosno fizički. Smatrao je ako sagradi dovoljno visoku građevinu, koja će ići “nebu pod oblake”, da će biti bliže Bogu, i da će na taj način uspostaviti vezu njega – čovjeka, malog smrtnika i velike svjetske sile, više svijesti; onoga što je i sam htio postati.

Tako se već i u Biblijsko doba, u Starom Zavjetu, spominje gradnja mitske Babilonske kule, koja bi premašila visinom sve ostale niže zemljane katnice onoga vremena, i s čijeg bi se vrha mogao vidjeti cijeli svijet, upravo onako kako ga vidi nebeska sila, tj. Bog ili Jahve, kako su ga tada Hebreji zvali. Taj plan, kako je poznato, završio je neslavno. Predaja kaže kako je Bog pomiješao jezike njezinih graditelja i na taj način prekinuo dovršetak slavne kule. No, ljudi nisu stali na tome.

Prva visoka građevina, iako je imala religijsko-duhovni, a ne stambeno-poslovni karakter bila je Visoka piramida u Gizi, za koju se pretpostavlja da je izgrađena u razdoblju od 2620. god pr. Kr. do 2500. god. pr. Kr. i da ju je dao izgraditi faraon Keops ili Kufu; iako se neslužbeno smatra da je izgrađena davno prije (osam tisuća godina ranije) i da nije služila kao grobnica; već prostor za duhovnu inicijaciju mladih svećenika. Velika piramida bila je visoka 145,75 metara (kasnije se jedan gornji dio odlomio, pa je sad nešto niža). Poslije Velike piramide, dugo se čekalo na novo najviše svjetsko čudo.

Prvo od njih zove se Katedralna crkva Svetog Petra i Djevice Marije u Kolnu, koja je građena od 1248. do 1880.; što je i najduže razdoblje gradnje jedne građevine na svijetu. Ova građevina, priznata od UNESCO-a 1996., visoka je 157 metara.

Zatim, šest stoljeća kasnije, dolazimo u svijet divova, prvih stambeno-poslovnih zgrada koji “deru nebo”.

Klasifikacija nebodera ima puno, no najpriznatija kaže da je neboder svaka građevina koja ima 10 ili više naseljivih katova, i to katova po europskom sustavu brojanja (koji odvaja prizemlje kao posebnu jedinicu).

Prve “visoke kuće” u sebi nisu imale čelika, pa su svoju visinu morale kompenzirati debljinom zidova nižih katova, tako da je svaka visoka kuća, što je bila viša, bila i neisplativija zbog manjeg korisnog prostora na nižim katovima. Uporabom čelika i betona, visoke kuće odjednom prestaju biti strukture kojima zidovi drže masu. Težina zgrade se prebacuje na nosive stupove razmještene po katu, a zid postaje element koji štiti od atmosferilija.

Prvi pravi neboder, i to čelične konstrukcije, izgrađen je u razdoblju 1884.-1885. u Chicagu i zvao se Home Insurance Building. Takve zgrade nisu mogle biti više od 80-ak katova, jer su opet postajale neisplative. Naime, povišenjem katova, potreban je sve veći broj dizala, a svako dizalo zauzima sve veći broj kvadratnih metara, tako da bi niži katovi opet bili skučeni.

Nova revolucija događa se 60-ih godina 20. stoljeća, kada je započet revolucionarni novi način gradnje koji se sastojao u prebacivanju glavnih nosivih elemenata u sredinu zgrade, skupa sa stubištima i dizalima, pri čemu nastaje “komunikacijska jezgra”, a ostali stupovi miču se na rub i glavna im je uloga smanjivanje savijanja zgrade pri vjetru, gradskim i potresnim vibracijama.

Prvi značajniji neboderi izgrađeni tom metodom su dva nebodera Svjetskog Trgovinskog Centra u New Yorku (srušeni u “terorističkim” napadima 11.09.2001.). Danas se gotovo svi neboderi rade na taj način.

Neboderi se po načinu korištenja i načinu gradnje dijele na poslovne i stambene.

Poslovni neboder je svaki neboder građen za poslovne prostore raznih tvrtki. Od stambenih nebodera uglavnom se razlikuju po boljoj kvaliteti i izgledu, a glavna im je karakteristika viši kat, koji u prosjeku iznosi 3.65 m.

Stambeni neboder je svaki neboder građen za stanovanje ljudi. Najpoznatiji su tzv. “commieblockovi”, negdje zvani i “towerblockovi” premda se danas više gotovo i ne grade. Visina kata im je obično do 3 m.

Najviši isključivo stambeni neboder na svijetu je Q1, u Queenslandu, u Australiji.

Od trenutno 30 najviših nebodera na svijetu, njih čak 25 nalazi se u Aziji, 5 ih je u SAD-u; dok u Europi, Africi, Južnoj Americi i Australiji nema niti jednog među njima.

Trenutno najviši neboder, i to poslovnog tipa, famozni Burj Kalifa (ili Kalifov toranj), nalazi se u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (jednoj od najbogatijih država na svijetu), a visok je, skupa sa završnom antenom, čak 828 metara; što je čak gotovo 200 metara više od drugog najvećeg svjetskog nebodera, Šangajskog tornja, u istoimenoj sjeverno-kineskoj poslovnoj meki (visok je 632 metra).

burj-kalifa

Zanimljiva je činjenica da se po visini, drugi najviši i 30-i najviši neboder na svijetu razlikuju za “samo” 272 metara. Nakon spomenutih Burj Kalife i Šangajskog tornja, slijedi Urni toranj Mekanskog kraljevskog hotela u Meki, Saudijska Arabija sa svojih 601 metar visine. Preostali neboderi su ispod 600 metara visine.

Od poznatijih, spomenuti ću neke novije i starije:

– One World Trade Center (Svjetski trgovački centar jedan) u New York Cityju (potomak srušenih nebodera Svjetskog Trgovačkog Centra), kojeg je konačna visina dosegnuta, četvrta je zgrada po visini u svijetu (543,1 m) i najviša na zapadnoj hemisferi od 10. svibnja 2013.

– Taipei 101 u Taipeiju na Tajvanu bio je šest godina najviša zgrada na svijetu sve do 2010.; a trenutno je sa svojih 509 metara šesti najviši neboder

– Petronasovi tornjevi blizanci u Kuala Lumpuru u Maleziji bili su najviše zgrade na svijetu od 1998. do 2004., a još su najviše dvojne zgrade na svijetu (oba dva su visoka 452 metra, i deveti su najviši neboderi)

petronas

– Čikaški Willisov toranj (izvorno Searsov toranj) bio je najviša zgrada na svijetu od 1974. do 1998. (trenutno je 12. najviši neboder sa 442 metra visine)

– Šangajski svjetski financijski centar jest sedma po visini zgrada na svijetu (492 m) i najviša zgrada u Narodnoj Republici Kini, s najvišim vidikovcem

– Hongkonški Međunarodni komercijalni centar trenutačno je osma po visini zgrada na svijetu. Gornjih 15 katova zauzima hotelsko društvo Ritz-Carlton; ovaj će hotel biti najviši grand hotel sa 6 zvjezdica na svijetu, zamjenivši Park Hyatt Shanghai Hotel

– Empire State Building u New Yorku, bio je najviša zgrada na svijetu od 1931. do 1972. i četvrta je zgrada po visini u Sjedinjenim Državama (ukupno je 24. najviši neboder sa 381 metrom visine)

– najnoviji neboder, koji bi se trebao izgraditi početkom ove godine (ako već u međuvremenu nije izgrađen, podaci na netu su dvojbeni), je CTF financijski centar u Guangzhou u Kini, i po završetku bi trebao biti peti najveći neboder na svijetu sa svojih 530 metara

Također treba spomenuti da je Hong Kong (“Mirisni grad”) grad sa najviše nebodera na svijetu, njih čak 7650, od kojih su gotovo svi smješteni na najvećem otoku Hong Kongu u ovoj autonomnoj otočnoj kineskoj provinciji u kojoj živi i radi preko sedam milijuna ljudi.

A za kraj, spomenuti ću i najstariji grad nebodera na svijetu, Shibam u Jemenu:

“Šibam (Shibam) je drevni grad u Jemenu, prvi na svijetu koji je imao zgrade koje izgledom i funkcionalnošću dosta podsjećaju na današnje, odnosno, on je najstariji grad zasnovan na vertikalnoj gradnji. Prvi put je spomenut još u 3. stoljeću prije Krista, kada je bio glavni grad Hadramautskog Kraljevstva. Grad se nalazi u pustinji u jemenskoj muhafazi Hadramau, a na zapadu je postao poznat kao “Pustinjski Manhattan”, te kao “Najstariji grad nebodera na svijetu”.

sibam

Ovaj post je napisan uz korištenje podataka sa HR-Wikipedije.

Popis najviših nebodera na svijetu: (https://hr.wikipedia.org/…/Popis_najvi%C5%A1ih_nebodera_svi…)

O gradu Shibamu: (http://pixelizam.com/najstariji-grad-nebodera-na-svijetu-s…/)

Oglasi