…Kako sam jučer napisao post o najvišim građevinama u svijetu, napose neboderima; tako mi je palo na pamet da nešto kažem i o našim hrvatskim “deračima neba”. Iako u Hrvatskoj visoke nebodere možemo naći gotovo u svim našim većim gradovima poput Rijeke, Splita, Karlovca, Varaždina, Šibenika, Pule, Osijeka i Zadra, ja ću se posebno osvrnuti na one u našoj metropoli Zagrebu, budući je on grad s najviše nebodera u Hrvatskoj, što je samo po sebi i razumljivo budući u Zagrebu živi gotovo četvrtina populacije naše zemlje.

Prvi neboderi, ili ono što bi se njima moglo zvati, u Zagrebu su se počeli graditi neposredno poslije Drugog svjetskog rata, kad je sve veći broj ljudi stizao s opustošjelih i ratom pogođenih i osiromašenih sela u velike gradove, a napose u Zagreb i Beograd u ondašnjoj FNRJ, kako se zvala preteča kasnije SFRJ.

Tako je prvi službeni neboder izgrađen na današnjem Iblerovom trgu. Dao ga je izgraditi arhitekt Drago Ibler davne 1958. godine, a po njemu je dobio i službeno ime; iako ga još zovu i “Drveni neboder”. Zgradu čine poslovna poluugrađena dvokatnica sa stambenim osmerokatnim tornjem – zgrada Autocentra, poznata pod kolokvijalnim nazivom “Drveni neboder”. Sadržajna struktura strogo je diferencirana s trgovačkim lokalima u prizemlju, te uredskim prostorom u dvije etaže podnožja tornja. Zgrada se odlikuje arhitektonskom i graditeljsko-tipološkom vrijednošću te se ubraja u ključna ostvarenja moderne hrvatske arhitekture. Ovaj neboder je zaštićeno kulturno dobro (Z-1472) od 2004. godine.

drveni

Nakon Iblerovog nebodera izgrađen je i Ilički neboder, poznatiji i kao Ilica 1, Neboder u Ilici ili samo Neboder, koji se nalazi na Trgu bana Jelačića (iako mu je službena adresa Ilica 1). Iako je izgrađen iste godine kao i Iblerov neboder, službeno je otvoren godinu dana kasnije, 22. kolovoza 1959. Ilički neboder bio je prva zgrada u tadašnjoj Jugoslaviji koja je imala aluminijsku fasadu.

Osim po fasadi, zgrada je nakon otvorenja bila poznata i kao najviši jugoslavenski poslovni neboder. Ilički neboder broji 17 katova, a visok je 70 metara. U podnožju nebodera nalaze se trgovački prostori, a na katovima uredski prostori. Posljednji kat namijenjen je za vidikovac, i otvoren je za javnost. Kao njegovu povijesnu zanimljivost, treba spomenuti da je dana 29. studenog 1970., na jugoslavenski Dan Republike, politička aktivistica Julienne Bušić s vrha ovog nebodera bacala letke koji su zagovarali neovisnost Hrvatske od Jugoslavije. Bušić je imala pomoć jedne svoje kolegice, a kasnije su obje uhićene.

Nakon ova dva nebodera, uslijedio je val gradnje visokih zgrada, od koje treba spomenuti sve one koje krase panoramu našeg grada.

Od starijih nebodera, građenih kroz 1970-e i 1980-e treba spomenuti Vjesnik, poslovni toranj istoimene novinske kuće izgrađen 1972. godine, visok 67 metara, a kao zanimljivost treba spomenuti da je jedan od rijetkih nebodera koji “leži” na svom užem djelu, a po obliku i boji još ga zovu i Čokoladni toranj.

Nakon njega uslijedila je Zagrepčanka, donedavno drugi po veličini neboder u RH, sa svojih 94,6 metara visine. Dio je kompleksa koji se još sastoji od nižeg poslovnog objekta visine 3 kata, umjetničke instalacije i fontane. U neboderu se nalazi i mozaik hrvatskoga slikara Ede Murtića.

Sve do 2006. godine, Zagrepčanka je bila najviši neboder u Republici Hrvatskoj, kada ju je nadvisio Eurotower sa svojih 97 m. Zagrepčanka i dalje drži rekord za ured na najvišem katu (Eurotower ju je nadvisivao samo strojarnicom i ukrasnim vršnim staklom) i za najveći broj poslovnih katova.

U povodu mjeseca borbe protiv ovisnosti Društvo športske rekreacije “Aktivan život” organiziralo je u Zagrepčanki 15. prosinca 2012. prvu hrvatsku utrku stubama pod nazivom “Zagrepčanka 512”. “Staza” je duga 512 stuba, po jedan natjecatelj starta svakih 30 sekundi, a u utrci može sudjelovati 250 sudionika.

Cibonin toranj, izgrađen 1987. u povodu Univerzijade, visok je 92 metra. Toranj je dobio ime po sponzoru, prehrambenom konzorciju, kao i košarkaškom klubu dvorane. U narodu je dobio šaljiv naziv “Mirkova cigara”, po Mirku Novoselu. Na vrhu se nalazi logo tvrtke Agrokor koja trenutno zauzima gotovo sve katove nebodera (uselila je 4. siječnja 2000. godine). U prizemlju spojenom s prvim katom 7. lipnja 2006. godine otvoren je muzej Dražena Petrovića.

Chromosov neboder, izgrađen 1989., posljednja je visoka građevina izgrađena u Zagrebu prije raspada SFRJ, a naziv je dobio jer je prvotno zamišljen kao sjedište Industrije boje i lakova Chromos.

Između 1990. i 2004., nisu se gradili novi visoki neboderi, što zbog rata (1991. – 1995.), što zbog masovne tajkunske (čitaj, lopovske) privatizacije koja se dogodila u kasnijim 1990-im godinama.

HOTO Business Tower je prvi neboder izgrađen od osamostaljenja Hrvatske. Neboder je izgrađen 2004. godine i nalazi se na zapadnoj strani Savske ceste, između Zagrepčanke i Ciboninog tornja. HOTO Tower do nedavno je bio sjedište Hrvatskog telekoma.

Zagrebtower na Sigečici sa svojih 81 metar visine izgrađen je 2006. godine.

Nekoliko godina kasnije, 2008., izgrađen je donedavno najviši neboder u RH, Eurotower, sa svojih 96 metara visine.

Jedan od zadnje izgrađenih nebodera u gradu je Sky Office Tower u Rudešu (radovi završeni 2012.), a visok je 81 metar.

Trenutno je najviši neboder Poslovni centar Strojarska (VMD Kvart), sa svojih 96,15 metara, i po dizajnu i bojama vanjskih stakala jedan je od najljepših u cijelom gradu. Izgradnja je završena 2015. godine.

strojarska

Osim ovih poslovnih nebodera, treba spomenuti i nekoliko stambenih nebodera, koji iako dizajnom ne privlače toliku pozornost kako ni arhitekata tako ni prosječnih građana, ipak služe svojoj svrsi kao mjesta stanovanja.

Od poznatijih, spomenuti ću dvojni “Crveni neboder” na Ciglenici, jedan od unikata koji je u potpunosti izgrađen od crvene cigle; zatim neboder “Trešnjevačka ljepotica” na Ozaljskoj ulici.

Tu je i neizostavna “Mamutica” u Travnom, najveći neboder u RH i jedan od najvećih u ovoj regiji po površini i volumenu. Izgradila ju je Industrogradnja 1974. prema projektu prof. Đure Mirkovića. Cijelo je zdanje dugačko oko 240 m, visina iznosi 60 m i ima 19 naseljenih katova. U njoj stanuje oko 5.000 ljudi u 1.169 stanova i 6 ulaza (velika Mamutica) i 3 ulaza (mala Mamutica). U sklopu Mamutice je i 256 garaža u razizemlju te 24 lokala na razini platoa. Ukupna vrijednost joj je 135,7 milijuna eura.

mamutica

U Novom Zagrebu nalazi se i “Super Andrija”, u Sigetu, i jedan je od najvećih stambenih nebodera u RH. Izgrađen je 1973. godine. Neboder ima 14 katova, 3 ulaza, 9 dizala te više od 300 stanova. Svaki kat ima nekoliko prozora kroz koje seže pogled na zapadni i istočni dio Novog Zagreba. Zagrebački rock band “Ilijini sinovi” skladao je pjesmu o istoimenoj zgradi pod istim nazivom.

“Richterovi neboderi”, poznati i pod nazivom “Rakete”, tri su stambene zgrade u zagrebačkom kvartu Trnje, izgrađene u brutalističkom stilu. Izgradnja nebodera bila je završena 1968. godine. Najviša od tri zgrade visoka je 70 metara. U početku su sva tri nebodera trebali biti iste visine, ali je uočeno kako dva vanjska presjecaju put TV i radio-odašiljačima, pa su sagrađeni do primjerene visine.

Inače, u RH, titulu najviših stambenih nebodera nose 96 metara visoka dva nebodera “blizanca” na adresi Franje Čandeka 23a i 23b u Rijeci. Ta dva nebodera su glasila za najviše stambene nebodere i u bivšoj Jugoslaviji. Uz prizemlje i 28 katova stambene namjene, imaju još 2 kata namijenjena poslovnim djelatnostima u razizemlju i suterenu što je ukupno 30 katova.

Više o zagrebačkim poslovnim neboderima: (https://hr.wikipedia.org/…/Zagreba%C4%8Dki_poslovni_neboderi)

Više o zagrebačkim stambenim neboderima: (https://hr.wikipedia.org/…/Zagreba%C4%8Dki_stambeni_neboderi)

Popis najviših nebodera u RH: (https://hr.wikipedia.org/…/Popis_najvi%C5%A1ih_nebodera_u_H…)

Oglasi