…Novac je sredstvo za jednostavniju razmjenu dobara (od nekadašnje robne trampe), i kao takav ne može biti dobar ili loš; on je takav samo kad ga se koristi u dobre ili loše svrhe, a to ovisi isključivo o nama ljudima koji smo ga izmislili i dali mu određenu fikcijsku vrijednost. Nekad se novac (papirnati ili metalni) određivao prema težini i vrijednosti metala (zlata, srebra, bakra, bronce, mjedi, platine,…) od čega je bio izrađen (ili koliko je pisalo da vrijedi na papirnatim banknotama), a danas mu se pridaje i prevelika važnost, posebno jer danas trgujemo fiktivnim novcem (kartice, čekovi, virtualni novac)…

…Numizmatika (grč. nomisma – kovanica (kovani metalni novac)) kao sakupljanje i proučavanje metalnog novca (kovanica) smatra se najstarijim ili jednim od najstarijih hobija na svijetu (prvi poznati numizmatičari bili su stari Rimljani, koji su sakupljali kovanice iz stare Grčke i Rimskog carstva, iako im ni one iz drugih carstava i kraljevstava (Perzijsko, Egipatsko, Judejsko, Lidijsko, Feničko,…) nisu bile strane.

rimske-kovanice

No, prvi poznati numizmatičar bio je slavni talijanski pjesnik Francesco Petrarca (14 st.), većini srednjoškolaca poznat po njegovim knjigama “Kanconijer” i “Afrika”. Poslije njega mnogobrojni kraljevi i carevi bili su veliki sakupljači kovanica, pretežno iz Rimskog carstva (budući je njega bilo najviše), a jedni od najpoznatijih bili su Maksimilijan I., car Svetog Rimskog carstva; Sigismund Habsburški, austrijski car i Luj XIV., francuski car.

Jeste li znali da su prve kovanice izrađene prije više od 3 000 godina?

florin

Da je osim od zlata, srebra, bakra i bronce, izrađeno i nekoliko setova kovanica od platine; najskupljeg plemenitog metala (u Rusiji, kod planine Ural), i da je vrijednost samih kovanica bila veća od njihovih nominalnih vrijednosti, što je slučaj koji se dogodio samo jednom u povijesti?

Da postoje i kovanice, osim standardnog okruglog i ovalnog oblika, i četvrtaste, s rupom u sredini ili bimetalne?

25-kuna

Da su mnogi samostalni gradovi, pokrajine i carstva rasla i padala zbog rasta i pada vrijednosti novca kojeg su kovali i koristili u transakciji (npr. Rimsko carstvo, Bizant, Firenza, Venecija, Španjolska,…)

Da su se u istočnoj Aziji i Sibiru zbog nedostatka metala (zbog praznovjerja da su planine leđa strašnog zmaja i da ih se zbog toga ne treba bušiti i tražiti metalne rude) umjesto metalnog novca koristilo osušeno i prešano lišće čaja?

Ili kako su nastali nazivi banka, bankar, bankrot?

Ili recimo, da li ste znali da se sakupljanje papirnatih novčanica zove notafilija, a sakupljanje vrijednosnih papira (čekova, dionica, mjenica itd.) zove skriptofilija, i da se tek od polovice 20. st. smatraju zasebnim hobijima od originalne numizmatike, koja se bavi isključivo metalnim novcem?

papiri

Da se većina današnjeg novca razvila od češkog talira (denar, dinar, dolar…) i da je za to najzaslužnija austrijska carica Marija Terezija?

talir

Mnoge ove zanimljivosti i još više njih otkriti ćete u jednoj našoj sjajnoj knjizi koju bih preporučio svakom numizmatičaru-početniku, a zove se “Safari s povećalom”, autora Dragutina Horkića.

Osim ove knjige, kao uvod u svijet sakupljanja novca, preporučio bih vam da posjetite i web stranice Hrvatske narodne banke i Kuna Lipa (gdje ćete naučiti mnogo o povijesti i sadašnjosti hrvatskog novca), Hrvatskog numizmatičkog društva, kao i mnoge druge web stranice i ostalu tiskanu i digitalnu literaturu koju možete naći na Wikipediji, Smashwordsu i Amazonu, eBayu, američkim numizmatičkim društvima, u numizmatičkim katalozima itd.

Sretno vam sakupljanje! 🙂

Oglasi