“Čipka je samostalni, šupljikavi, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe. Čipkarstvo kao specifičan oblik tekstilnog rukotvorstva svoje korijene nalazi u rudimentarnim zahvatima izrade tekstilnih tvorbi – različitom preplitanju niti. Njegov predmet izrade je ukrasna tvorba – čipka.

Dvije osnovne tehnike izrade čipke su šivanje iglom (čipka na iglu) i preplitanje niti pomoću batića (čipka na batiće).

Hrvatsko čipkarstvo je hrvatska kulturna baština čipkarstva, vještina izrade čipke šivanjem iglom i preplitanjem pomoću batića. Razlika između čipkarstva europskih zemalja i onog na prostoru naše zemlje su njezini stvaratelji.

U Europi je izrada čipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, građanstva i plemstva, dok se u Hrvatskoj njihovim posredstvom prenosi u ruke seoskih žena u manjim ruralnim sredinama. One čipku izrađuju za potrebe tradicijske odjeće i posoblja.

Hrvatsko čipkarstvo je kao nematerijalna svjetska baština upisano na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2009. godine.

Razvitak čipkarstva u Hrvatskoj imao je nešto drugačiji slijed nego u ostalom dijelu Europe. Iako početkom vezano uz svećenstvo i plemićki stalež, čipkarstvo do nas tradicijskom predajom i materijalnim ostacima dolazi kao dio etnografske baštine, vezano uz seosku populaciju. Nalazimo ga kao dio tradicijskog tekstilnog rukotvorstva u okviru autarhične seoske proizvodnje, a namijenjeno je bilo prvenstveno ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja.

Na takvim tradicijama u pojedinim se regijama, odnosno lokalitetima, u okviru crkvenih ili društvenih institucija osnivaju tečajevi, škole i/ili radionice u kojima izrada čipke često poprima oblik obrtničke proizvodnje i služi u komercijalne svrhe.

Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije je djelovanje nastavak duge tradicije.

To su Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave.

Tradicija čipkarstva postoji i u međimurskom selu Sveta Marija u kojem se izrađuje Svetomarska čipka.

svetomarska
Svetomarska čipka

 

Čipka na iglu – Pag

Na platnenim dijelovima folklorne odjeće susreće se ukras izveden bodom šivane čipke u obliku prvotne retičele (retičela = mrežica). Nastaje u kvadratnom prostoru urezanom u platnu i rađen je bez nacrtanih predložaka. Početkom 20. stoljeća, intenzitet izrade nošnje opada, no osnivanjem Čipkarske škole vještina šivanja čipke koristi se za izradu samostalnih ukrasnih predmeta namijenjenih građanskom društvu. Oni sadrže motive preuzete s folklornog tekstila, koji do kraja ostaju u strogoj početnoj, renesansnoj geometrizaciji oblika.

paska
Paška čipka

 

Čipka od agave – Hvar

Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru na istoimenom otoku. Vještina podrijetlom s Kanarskih otoka (Tenerife), u Hvaru je nazočna od polovice 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave. Nakon obrade niti su bijele boje, prilično tanke određene čvrstoće i dužine. Po tehnici rada razlikuje se čipka zvana tenerifa, zatim tenerifa s mreškanjem i mreškanje na okviru.

hvarska
Hvarska čipka

 

Čipka na batiće – Lepoglava

Vjerojatno su pavlinski svećenici u Lepoglavu donijeli vještinu izrade čipke na batiće. Prihvaćena je među seoskim stanovništvom prvenstveno za izradu rubnog ukrasa bijele platnene nošnje. Vremenom, izrada čipke organizirana u okviru škola, tečaja i radionica, postaje stalan izvor dodatne zarade seoskih čipkarica. Tada čipka dobiva i novu namjenu – izrađuju se tabletići, modni detalji, čipka u metraži, a njezina je uporaba vezana isključivo uz građanski društveni sloj.” (izvor teksta: HR Wikipedija)

lepoglavska
Lepoglavska čipka

 

…Više informacija o ovom našem poznatom etnološkom fenomenu pročitajte na stranicama HR Wikipedije:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Čipka
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_Čipkarstvo

Oglasi