“Aboridžini jest skupni naziv za domorodačka plemena Australije. Korijen ove riječi je “ab origine” što znači “od početka” (prebivati na jednom mjestu od pamtivijeka), došla je iz latinskog, i poznata je u frazi “Agnus, qui est occisus ab origine mundi” koja znači “jaganjca, koje će biti ubijeno od početka svijeta”.

Jedno neidentificirano pleme s apeninskog poluotoka prvo je dobilo ime Aborigines. Kasnije se riječ internacionalizira, označava prastanovnika neke zemlje ili kontinenta. Danas je to uobičajeni naziv za australske domoroce. Domoroci Australije naseljavaju svoj kontinent najmanje 30 000 godina.

kultura

Prema mišljenjima znanstvenika na kontinent su se naselili još u vrijeme posljednjeg ledenog doba. Tada su veliki otoci Nova Gvineja i Borneo bili veći nego danas, a morski prolaz između njih i Australije mnogo uži. Sumnja se da su preci današnjih australskih domorodaca u Australiju došli iz tih područja. Premda današnji Papuanci i susjedni Melanezijci imaju crnu pūt poput Australaca, fizičke razlike su ipak očite, i na prvi pogled lako ih je razlikovati. Tipovi kulture su također različiti, no oni mogu nastati uslijed različitih klimatsko-geografskih uslova. Jezično se Australci danas klasificiraju u porodicu “Australian”.

Oko 50 000 australskih državljana (0.25% od ukupnog stanovništva) govori nekim od aboridžinskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji su zapadni pustinjski (7 400) i arrernte (5 500).

Domoroci Australije podijeljeni su na više stotina plemena, govorilo se oko 600 jezika. Nekada ih je bilo mnogo više nego danas, mnogi su nestali ili su asimilirani u suvremeno australsko društvo. Svako njihovo pleme govorilo je vlastitim jezikom, a i razne lokalne grupe su vjerojatno razvile posebne dijalekte. Domoroci su bili organizirani po malenim bandama ili porodičnim grupama.

glazba

Svaka je imala vođu, obično starijeg iskusnijeg muškarca. Njihove socijalne porodice sastojale od očevog oca i često od njegovog brata ili braće, oni se po njihovom sistemu srodstva također nazivaju ‘očev otac’; njegove žene ili žena; oca; i možda njegove braće (to su ujaci). Otac se u njihovoj terminologiji često naziva ‘djetetov otac’. Vođa ovakve grupe odlučuje gdje će se i kada postaviti logor, odnosno krenuti dalje, i u kojem smjeru. Vođe su trebale dobro poznavati plemenski teritorij, gdje ima vode, gdje se i kada može što uloviti ili pronaći za hranu. Omladina je bila podvrgavana inicijacijama, često veoma zahtjevnim operacijama kao što su subincizija, klitoridektomija, pa čak i odsijecanje jednog testisa. Sva njihova plemena, osim plemena Bad imala su totemske klanove. Klanovi su bili podijeljeni unutar dvije ženidbene klase.

Domoroci se bave lovom i sakupljanjem. Koplje i bumerang bili su njihovo glavno oružje. Obalni domoroci sakupljali su mekušce, kao školjke i rakove. U pustinjskim predjelima hvatali su životinje, ptice i razne reptile. Sva lovina koju je lovac uhvatio dijelila se s čitavom grupom. Hrana se pripremala nad otvorenom vatrom. Sakupljanje bilja i sjemenja također je bilo značajno. Poput kalifornijskih plemena, i Aboridžini su znali mljevenjem nekog sjemenja proizvesti brašno.

sviraju

Neki logori ovih domorodaca znali su imati 6-10 osoba, a bilo ih je čak do 400. Njihove kolibe od kore drveta poznate su pod imenom gunyah. Količina hrane bez sumnje je utjecala na veličinu logora. Svaki dan članovi bande odlaze iz logora u potragu za hranom, da bi se zatim vračali natrag i dijelili je s ostalim članovima. Glavna svečanost poznata je pod imenom corroboree, a glazbala didgeridoo, štapići za udaranje i zvečke. Vjerovali su i u reinkarnaciju. Nakon smrti duša se ponovno vraća na zemlju u obliku neke životinje.” (izvor teksta: HR Wikipedija)

…Prvi puta sam se susreo sa životom i običajima ove skupine praplemenā u BBC-ijevim dokumentarnim filmovima, pretežno u emisijama National Geografica; ili emisijama američkog Discovery Channela. Iako na prvi pogled ta plemena ne žive mnogo drugačije nego plemena sjeverne Amerike, tj. Indijanci, ili plemena subsaharske Afrike, poput najpoznatijih Bušmana (točnije skupine plemena porodice Khoisan), ipak je njihov način života i njihovi religijski običaji poprilično različiti. Njihovo poimanje svijeta, iako je mistično kao i kod drugih svjetskih plemena, mnogo je kompleksnije i seže dublje u prošlost. Njihovi svakodnevni i religijski običaji također su zamršeni, i pomalo podsjećaju na običaje američkih indijanaca. Vjerojatno ste čuli o njihovom najsvetijem mjestu u cijeloj Južnoj zemlji (Australiji), tzv. Ayers Rocku (kako ga zovu australski doseljenici), koje je samo po sebi već jedan veliki misterij, jer se ne zna kako se ta ogromna crvena stijena našla usred velike pustinje i ravnice, kad stotinama kilometara uokolo nema nikakvih drugih stijena. Također postoji i problem oko asimilacije domorodaca u moderni način života stanovnika Australije, iako se stanje sve više poboljšava, a i priznaje im se status domorodaca, štiti se njihovo kulturno blago i povijest, otvaraju se instituti za istraživanje australske povijesti, osnivaju se aboridžinske udruge, pokreti i kreativne inicijative s ciljem uspješnijeg zapošljavanja itd.

ayers-rock

Više o ovoj temi:

http://e-kako.geek.hr/kultura/kako-danas-zive-aboridzini/

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=93385

Oglasi