“Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu, najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske. Institut je multidisciplinarnog karaktera i zapošljava više od 500 znanstvenika i studenata s područja eksperimentalne i teorijske fizike, fizike i kemije materijala, organske i fizičke kemije, biokemije, molekularne biologije, medicine, istraživanja mora i okoliša, računarstva i elektronike.

Osnovan je 1950. kao institut za znanstvena istraživanja iz područja atomske fizike. Ime instituta predložio je jedan od osnivača – fizičar Ivan Supek – u počast poznatome znanstvenome vizionaru, hrvatskome fizičaru Ruđeru Boškoviću.

U okviru Europske Unije, IRB je dio Europskog istraživačkog područja (European Research Area). IRB surađuje s mnogim institutima i sveučilištima u svijetu, s kojima dijeli zajedničke vrijednosti i vizije.”

labos

…Ovaj naš najstariji znanstveni institut plod je desetljeća napornih istraživanja vrijednih kreativaca-znanstvenika iz raznih područja prirodne i tehničke znanosti. Mnoga vrijedna otkrića koja su tamo ugledala svjetlo dana i danas zadivljuju poklonike znanosti, kao i mnogobrojne studente koji streme da se jednog dana zaposle u ovoj grandioznoj instituciji.

Mnogi moji kolege iz studenskih dana rade tamo, dok je drugima IRB bio odskočna daska za napredovanje i odlazak na postdiplomske studije i istraživanja na najpoznatijim svjetskim sveučilištima, poput Cambridga, Oxforda, Sorbonne, Stanforda, MIT-a itd.

Osnivanje IRB-a bio je logičan nastavak napredovanja hrvatske (i tadašnje jugoslavenske) znanosti, kako one teoretske, tako još više i one primjenjene. Nakon osnutka sveučilišta i njegova konačnog pokretanja krajem 19. st zahvaljujući velikom meceni Josipu Jurju Strossmayeru, krenulo je i osnivanje naših danas toliko poznatih zagrebačkih fakulteta; prvo Filozofskog, zatim Medicinskog, ubrzo je slijedio i Prirodoslovno-matematički (koji je bio potomak Mudroslovnog fakuleta, a nešto poslije i Tehničkog fakulteta) itd. U prvoj polovici 20. st. većina naših zagrebačkih fakulteta bila je osnovana (a mnoga slična i u drugim većim gradovima, poput Splita, Rijeke, Osijeka, Varaždina itd.)

Iako kompleks zgrada IRB-a danas djeluje poprilično oronulo i zastarjelo, unutar tih zgrada zbiva se prava znanost, pravo istraživanje, koje svako toliko iznjedri neko novo otkriće, koje često i prije vremena dođe u medije.

O IRB-u bi se moglo mnogo toga reći, kao i njegovim prethodnicima, ali najbolje je da ostale informacije nađete na njegovim internetskim stranicama:

http://www.irb.hr/

Oglasi