…Gradnja čamaca, lađa, a zatim i brodova raznih veličina i namjena jedno je od najstarijih zanimanja na kugli zemaljskoj, stoga nije čudno kako je jedan pomorski narod kao što smo mi već od stoljeća sedmog, po dolasku u ove primorske krajeve, zagospodario ovog granom tehničke znanosti.

Jedna od prvih gradilišta bila su u južnim primorskim gradovima, poput današnjeg Dubrovnika ili Metkovića, a posebno na otocima poput Korčule i Hvara. Upotreba čamaca i brodova bila su od presudne važnosti za život ljudi toga doba, kako za ribolov i trgovinu, tako i za obranu od neprijatelja. Kako je vrijeme prolazilo, tako je naša brodogradnja sve više napredovala, da bi svoj procvat doživjela u 19. i 20. st., razvojem modernih brodova, prvo onih parnih, a zatim i onih na benzin i dizel.

Naše prvo moderno brodogradilište bilo je ono u kvarnerskom gradu Kraljevici, nekoć poznatoj kao jednom od boljih pomorskih i zdravstvenih centara u bivšem Austro-Ugarskom Carstvu.

brod1

“Brodogradilište Kraljevica osnovao je 1729. godine car Karlo VI. Ono je kolijevka industrijalizacije i razvoja gospodarstva Hrvatske, te stoga s pravom nosi epitet prvog brodogradilišta na istočnoj obali Jadranskog mora, u Hrvatskoj.

Kroz gotovo tristo godina postojanja, brodogradilište Kraljevica je prolazilo kroz mnoge krize i iskušenja, ali je opstalo zahvaljujući svojim djelatnicima, osiguravajući im posao i život, dok je gradu Kraljevici i ostalim stanovnicima osiguralo ekonomski razvoj i napredak.

Pravi procvat ovo brodogradilište doživljava sredinom 19. stoljeća kada u njemu djeluju britanski brodograditelji, braća Pritchard, koji su pokrenuli gradnju parobroda za ratnu mornaricu, te plovila u seriji jedrenjaka.

Drugi procvat brodogradilište doživljava tijekom 1. svjetskog rata, kada su se gradili manji ratni brodovi za Austro-ugarsku mornaricu.

Tijekom 2. svjetskog rata pri bombardiranju i miniranju uništeno je oko 60% brodogradilišnih kapaciteta, tako da je Brodogradilište Kraljevica nakon završetka rata rekonstruirano, prošireno i modernizirano.

Međutim, nakon 2. svjetskog rata, kada je Hrvatska opet ušla u Jugoslaviju, brodogradilište je nazvano Titovo brodogradilište, ali je nakon pada komunizma i osamostaljenja Hrvatske 90-ih godina 20. stoljeća, preimenovano u Brodogradilište Kraljevica.

Ono po čemu je ovo brodogradilište poznato, je to, da je 1947. Kraljevica prvo brodogradilište u bivšoj državi koje je izgradilo prvi brod tehnologijom zavarivanja.

Od 1946. do 2008. u ovom se brodogradilištu izgradilo ukupno 197 brodova različite namjene iz sastava trgovačke flote, putničkih brodova, trajekata, vojnih plovila, i ostalih.

Nakon 283 godine neprekidnoga rada, Brodogradilište Kraljevica prestaje postojati 4. lipnja 2012. godine. Vladinom odlukom o stečaju, radnici dobivaju otkaze i otpremnine, a prostor Brodogradilišta, vojni arsenal osnovan ukazom austrijskoga cara 1729., postaje dijelom povijesti.” (izvor teksta: HR Wikipedija)

brod2

…I nakon gotovo tristo godina postojanja, još jedan div naše brodogradnje, nekoć ponos i dika naših djedova, odlazi u zaborav.

Tragikomična je činjenica da sam se i sām našao u ovom kvarnerskom gradiću, tijekom svoje prve velike pješačke avanture(o avanturi čitajte u e-knjizi Dnevnik mladog hodočasnika), ni manje od dva mjeseca nakon službenog gašenja poduzeća.

I sad ja vas pitam, kako je moguće da se jedno od najstarijih i najpoznatijih hrvatskih zanimanja, kao što je brodogradnja, može u samo desetak godina lopovske privatizacije pretvoriti u “prah i pepeo”, nešto po čemu smo bili najpoznatiji u cijelom svijetu.

Kako je moguće da su nam strani lobiji i domaći “muljatori” oteli nasljedstvo naših djedova?

I na kraju se pitam, nakon gašenja ovog slavnog poduzeća, ima li u Kraljevici ikakav znak da je tu nekoć bilo prvo moderno brodogradilište na istočnoj obali Jadrana, ikakav vidljivi spomenik ovog propalog nasljedstva?

Možda da se izgradi kakav spomen-park ili još bolje Muzej brodogradnje lokalnog tipa, kako je uobičajeno u civiliziranim zemljama?

Kad je prostor nekadašnjeg brodogradilišta već stvar povijesti i neće se više ponoviti, barem da postoji neka vidljiva uspomena, nešto što bi mogli iskoristiti kao turističku ponudu samog grada. Bog zna da bi stanovnicima grada Kraljevice i njegove okolice to dobro došlo, jer im je grad ionako odavno prestao biti pomorsko i zdravstveno središte sjevernog primorja.

Oglasi