…Sjećate li se Mladosti, velikog tiskarsko-izdavačko-knjižarskog poduzeća, koje je suvereno vladalo ne samo na području grada Zagreba i Hrvatske, nego i cijele bivše Jugoslavije?

Od svih poduzeća u ovom biznisu, Mladost je po svemu bila najveće, najjače i najmodernije na području ove regije, a i šire.

Otkako je nastalo 1947., odmah poslije II. svjetskog rata, te se deset godina kasnije reorganiziralo i spojilo s tada velikim Zagrebačkim knjižarskim poduzećem (potomkom centralizirane i kratko živuće Narodne knjige), koje je svojedobno vodio naš slavni književnik za djecu, Grigor Vitez. Odmah po ujedinjenju (i nakon kratkog imena Zagreb), preimenovano je u Mladost, koju su svi zvali Nova Mladost; jer je bila namjenjena prvenstveno dječjoj i omladinskoj publici.

mladost

No, kako je vrijeme prolazilo, poduzeće koje je u 1940-ima i 1950-ima brojilo oko 30 zaposlenika, te izdavalo oko 30 naslova godišnje; do kraja 1970-ih i pogotovo u 1980-ima, brojilo je oko 1500 zaposlenika, koje je radilo u 30-ak knjižara diljem bivše SFRJ, u 15-ak gradova u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i BiH.

Od početne skromne izdavačko-knjižarske djelatnosti, prerasli su u multidjelatnog poduzetničkog diva, koje se bavilo tiskanjem najnovijih i najmodernijih knjiga i časopisa za djecu, omladinu, studente, profesore i stručnjake u raznim popularnim i stručnim publikacijama (godišnje su izdavali 200-injak novih knjiga u nekoliko milijuna primjeraka, mnogobrojne enciklopedije, leksikone i rječnike, te zbirke stručnih i književnih djela).

Početkom 1970-ih počeli su s izdavanjem Oka, najpoznatijih novina za aktualnosti iz umjetnosti i kulture, u kojima je surađivalo preko tisuću ljudi iz raznih institucija diljem bivše SFRJ: znanstveno-istraživački instituti, umjetnički centri i akademije, fakulteti, škole, industrija itd.

A kako bi potaknuli djecu i omladinu na čitanje knjiga i časopisa, svake godine su u sklopu organizacije Kluba prijatelja knjige organizirali na stotine konferencija, predavanja, seminara i druženja u svim školama diljem SFRJ, gdje su kao goste pozivali naše najuglednije književnike i znanstvenike, da se druže s djecom i uče ih novim i zanimljivim spoznajama iz raznih djelatnosti.

Osim ovih susreta, Mladost je, uz neka druga izdavačko-knjižarska poduzeća iz SFRJ (poput Mladinske knjige, Prosvete, Pobede, Svjetlosti, itd.) pomagala u donaciji knjiga školskim knjižnicama u siromašnijim mjestima. Tako je poznato da je samo Mladost kroz pet godina donirala 80 tisuća knjiga u 30-ak knjižnica osnovnih i srednjih škola.

Osim izdavanja, tiskanja i prodaje domaćih i stranih knjiga te časopisa; Mladost je organizirala i pomagala umjetnicima u izlaganju njihovih radova, posebno slikarima, a i ulagala je mnoga sredstva u osuvremenjivanje mnogih muzeja, galerija, knjižnica, znanstveno-istraživačkih i umjetničkih centara; sve u suradnji s mnogim znanstvenicima i umjetnicima, kao tzv. konzultantima (danas bi rekli stručnim vanjskim suradnicima), koji su savjetovali radnike Mladosti koje knjige i ostale publikacije treba tiskati ili naručiti izvan SFRJ.

rock

Što se izvoza knjiga i ostalih proizvoda tiče, Mladost je imala svoje podružnice i zastupstva šitrom svijeta, na svih šest naseljenih kontinenata, a najviše u Europi i Sjevernoj Americi.

Osim knjiga i časopisa, proizvodili su i/ili prodavali razni uredski materijal (kalendare, rokovnike, adresare, notese, registratore, mape…), uredsku opremu i strojeve (računala, kalkulatore, printere,…), tzv. birotehniku.

Uz to su imali vremena i za školovanje, kvalifikaciju i prekvalifikaciju radničkog kadra, a posebno maturanata koji su školsku praksu (i to jednu od najmodernijih u ovom dijelu Europe, posebno za administrativne djelatnosti) odrađivali u raznim objektima ovog velikog poduzeća (tiskarama, knjižarama, skladištima, servisima opreme, trgovinama, …).

Jedno vrijeme postojao je i suvremeni Elektronički računarski centar, na današnjem Trgu bana Jelačića, s najmodernijom računalnom opremom (danas bi rekli super-računalima), za koje je bio zadužen stručan elektroničko-informatički i strojarski kadar.

Od svih tih objekata, posebno u Zagrebu, danas nije ostalo ništa, jer je nakon 50-ak godina rada ( 40-ak od reorganizacije), u tijeku (lopovske) privatizacije 1990-ih godina uništeno sve što je bilo u sastavu ovog poduzeća. Knjižare i trgovine birotehnikom i drugim materijalom su zatvorene, proizvodi rasprodani (većinom na crnom tržištu), skladišta uništena i “očišćena”, tiskara i izdavačka kuća zatvorena (izdavači su se nalazili na Gupčevoj zvijezdi, a tiskara u Gundulićevoj), radnici otpušteni, većinom bez otpremnine. Jedna od tih zaposlenica, koja je u Mladosti radila 16 godina, bila je i moja majka, koja je tamo radila kao administrativno-upravni referent, u Knjižari inozemnom i stručnom literaturom koja se nalazila u Gundulićevoj 7.

Svi natpisi poduzeća s vremenom su izbljedjeli ili su uklonjeni, a jedno vrijeme nakon zatvaranja Mladosti, jedan dio su pripojili Školskoj knjizi.

Jedna od rijetkih lokacija gdje još uvijek možete vidjeti veliki znak Mladosti je na Peščenici, u nekadašnjem Centralnom skladištu za preraspodjelu i izvoz robe, na početku Borongajske ceste.

skladište borongaj

Ovo je samo jedan od primjera kako jedan narod, kao što je naš, može u roku nekoliko godina, a i manje, uništiti toliko gospodarskih divova, od kojih je Mladost bilo jedno od najjačih i najpoznatijih. Sva današnja izdavačko-knjižarska poduzeća, poput Školske knjige, Profila, Algoritma, Znanja, AGM-a ili VBZ-a, ne bi niti udružena mogla biti toliko jaka koliko je nekada bila jaka Mladost.

Velika većina stanovnika zemalja bivše SFRJ, a posebno Hrvatske, ima kod kuće barem jedan primjerak neke knjige ili časopisa koje je izdala Mladost. Najčešće su to dječje knjige iz biblioteka Vjeverica ili Jelen, ili ogromne zbirke enciklopedija ili ozbiljnih književnih djela.

knjige dječje

Oglasi